Sigurno ste puno puta u svom životu pomislili da neke namirnice koje volite, u kojima uživate i koje često kupujete imaju bolji okus u nekim drugim zemljama Evrope?  I ne, to nije zato što je “trava zelenija u tuđem dvorištu”, nego što je to zaista tako iako je udio prehrambenih proizvoda koji imaju istu ambalažu, ali različiti sastav opao u posljednjih 6-7 godina.

Prije nekoliko godina obavljene su tri studije koje su se odnosile na prehrambene proizvode kao i na proizvode za održavanje higijene u domaćinstvu kako bi se utvrdilo koliko se ti proizvodi, odnosno njihov sastav razlikuje od države do države.

Prva studija kojoj je u fokusu bilo poređenje karakteristika i prezentacije prehrambenih proizvoda na nivou cijele EU, za cilj je imala pružanje uvida u eventualne trendove „dvostrukog kvaliteta“  proizvoda u EU.  Rezultati testiranja iz 2018/2019 godine koji su sprovedeni u 19 država su pokazali da se 9% proizvoda razlikuje po sastavu u zavisnosti od toga u kojoj zemlji se prodaju, iako im je pakovanje bilo identično i iako bi trebalo da se radi o identičnim proizvodima.  Dodatnih 22% proizvoda je imalo slično pakovanje, što znači da je 31% proizvoda imalo isto ili slično pakovanje, ali drugačiji sastav, a ova studija nije potvrdila nikakav geografski šablon koji je dosljedan.

Testiranje koje je sprovedeno nekoliko godina kasnije, obuhvatilo je 26 država članica EU, a tada je utvrđeno da u istih 19 zemalja koje su bile obuhvaćene i prvim istraživanjem, ovoga puta 24% proizvoda sa istim ili sličnim pakovanjem imalo drugačiji sastav, što je smanjenje od nekih 7%. 5,6% odsto proizvoda koji su obuhvaćeni istraživanjem imalo je razliku u sastavu, ali identičan izgled ambalaže dok se 18,5% proizvoda razlikovalo u sastavu, a bilo je i nekih razlika u etiketi. Važno je napomenuti da je riječ o istim brendovima.

Ova istraživanja je pratila i anketa u kojoj su ispitivani čelnici kompanija, a većina njih je navela da su već preduzete ili se planira preduzimanje mjera koje podrazumijevaju i promjenu prezentacije proizvoda i usklađivanje recepata.

Dvostruki kvalitet proizvoda za domaćinstvo i ličnu njegu

Ovim istraživanjima prvi put je obuhvaćena i kućna hemija i proizvodi za ličnu njegu. Kompanija koja je sprovela istraživanje je sarađivala sa nadležnim organima kako bi se po prvi put utvrdila razlika u kvalitetu čak 58 proizvoda za domaćinstvo i 79 proizvoda za ličnu njegu, a istraživanjem je obuhvaćeno 20 zemalja EU.

Otkriveno je da 8% proizvoda sa potpuno identičnim pakovanjem imalo drugačiji sastav, a 25% proizvoda sa drugačijim sastavom je imalo i neke sitne razlike u pakovanju.  Ni u ovom slučaju nije primijećen konkretan šablon.

Treća studija bavila se razlikama u verzijama pakovanja naizgled identičnih proizvoda kao i percepciju potrošača i kako te razlike utiču na njihovo donošenje odluka u vezi kupovine.

Online anketa koja je sprovedena u 10 zemalja EU otkrila je sasvim logičnu stvar, da što je više elemenata na pakovanju drugačije to će potrošač lakše primijetiti da su pakovanja različita. Interesantno je da je ispitanicima bilo potrebno više različitih elemenata kako bi se zapitali da li je u pakovanju isti proizvod.  Elementi pakovanja uticali su na donošenje odluke o kupovini pri čemu su kupci bili spremni da plate više za proizvode u pakovajima koja su im poznatija.

Ova komisiija se posvetila ovom istraživanju nakon što su imali uvid u izvještaje nekoliko država koje su pokazale da je sastav određenih proizvoda kao što su neka bezalkoholna pića, kafa ili riblji štapići koji se prodaju pod istim brendom u njihovim zemljama drugačiji nego u nekim drugim zemljama EU.

Komisija je tim povodom predložila jačanje pravila Unije o zaštiti potrošača u ovoj oblasti, a nakon tog prijedloga usvojeni su amandmani na Direktivu o nepoštenim trgovinskim praksama kao dio Direktive o modernizaciji i boljem sprovođenju zakona. Amandmani koji su stupili na snagu 2022. godine su razjasnili da je plasiranje proizvoda različitog sastava u dvije različite države dok se komunicira da je riječ o identičnom proizvodu nelegalan ukoliko se smatra da bi krajni kupac donio drugačiju odluku u vezi kupovine kad bi znao za ra razlike u sastavu.